Sviju nas je rastužila vijest da je FIFA odlučila da diriguje žrijeb za baraž koji će se obaviti iduće godine. Nažalost, određivanje nosioca se vrši putem FIFA rang liste, koja je, u nedostatku boljih riječi, kritična. Međutim, šta je - tu je.
Početkom ove sedmice sam zamolio Edgara sa www.football-rankings.info da napravi malu analizu predstojećeg baraža, sa osvrtom na to ko bi mogao biti nosioc. Prvi odgovor je bio:
Hrvatska
Francuska
Rusija
Portugal
-------------------
Češka
Grčka
Irska
Bosna i Hercegovina
Ovo uzima u obzir najvjerovatnije rezultate iduće dvije utakmice. Naravno, ovo nisu dobre vijesti za navijače Bosne i Hercegovine. Ne treba trošiti riječi o snazi gornje četiri reprezentacije.
Nakon toga sam počeo sagledati mogućnosti da jedna ili više od tih reprezentacija kiksa ili bude elimisana, kako bi dobili relativno lakšeg protivnika. Edgar je napravio jako zgodnu tabelu Oktobarske FIFA rang liste, koja će biti osnova za izbor nosioca na osnovu mogućih rezultata.
http://www.football-rankings.info/2009/10/2010-world-cup-uefa-teams-to-be-seeded_07.html
Ono što je fascinantno ovdje je da nam eventualna pobjeda protiv Španije daje 870 poena i skok od nekih 20 mjesta na rang listi! Tada sam odlučio da ispitam postoji li neka mikroskopska mogućnost da u tom slučaju upadnemo među četiri nosioca.
Kratak odgovor je 'DA'! Za dugi odgovor, potrebno je da u četiri grupe na drugom mjestu završe ekipe sa manjim brojem poena od nas, naravno, u slučaju da mi sa dvije pobjede dođemo do tih 870 bodova. Krenimo po grupama:
Grupa 1:
U grupi 1 su u igri za drugo mjesto 3 ekipe:
Danska, koja je trenutno prva sa 18 bodova (Gol razlika +9), i ima 2 utakmice kod kuće protiv Švedske i Mađarske. Danska će završiti sa više od 870 bodova samo ako pobijedi obje utakmice, u kom slučaju će biti prva u grupi. Samim tim, ako Danska spadne na drugo mjesto, biti će ispod nas.
Švedska, koja je trenutno druga sa 15 bodova (GR +6), gostuje kod Danske i dočekuje Albaniju. Sa dvije pobjede Švedska će imati 834 boda, tako da će u svakom slučaju biti ispod nas.
Portugal je trenutno treći sa 13 bodova (+5), i dočekuje Mađarsku i Maltu. Portugal u svim kombinacijama ima više od 870 bodova, tako da je potrebno da Portugal izbjegne drugo mjesto. Nažalost, drugo mjesto Portugala je najrealniji ishod ove grupe.
Uzmimo kao sigurno da će Portugal pobijediti Maltu, a Švedska Albaniju. Uzmimo i kao vrlo vjerovatno da će i Portugal i Danska pobijediti Mađarsku kod kuće. To znači da se sve svodi na utakmicu Danska - Švedska.
a) Ako Švedska izgubi, Portugal ide dalje.
b) Ako bude neriješeno, odlučivaće gol razlika, koja će vrlo vjerovatno biti na strani Portugala.
c) Ako Švedska pobijedi, Portugal otpada.
d) Naravno, u slučaju kikseva protiv Mađarske, Albanije ili Malte, tim koji kiksa najvjerovatnije otpada.
Voroš McCracken na svom sajtu http://vorosmccracken.com/ radi simulacije rezultata na osnovu relativnih snaga reprezentacija. Na osnovu 100,000 simulacija, on procjenjuje vjerovatnoću osvajanja drugog mjesta u ovoj grupi ovako:
Portugal: 65%
Švedska: 30%
Danska: 5%
Grupa 2:
U igri su teoretski 4 ekipe:
Švicarska, prva sa 17 bodova (+7) igra u Luksemburgu i kući protiv Izraela. Četiri boda su im dovoljna za prvo mjesto. Ako završe na drugom mjestu, imaće više bodova od nas, osim u slučaju da izgube od Izraela i ne pobijede Luksemburg.
Grčka, druga sa 14 bodova (+6) igra kod kuće s Latvijom i Luksemburgom. Da bi bila ispred nas, Grčka mora pobijediti Latviju i ne izgubiti od Luksemburga.
Latvija je treća sa 14 bodova (+5), i gostuje u Grčkoj te dočekuje Moldaviju. Uz dvije pobjede Latvija bi imala 840 bodova, nedovoljno da nas pretekne.
Izrael je četvrti sa 12 poena (+8), i gostuje u Švicarskoj nakon što dočeka Moldaviju. Njima treba pobjeda u Švicarskoj i bod od Moldavije da bi nas pretekli, a vjerovatno dvije pobjede za drugo mjesto.
Ovdje je najrealnije očekivati Švicarsku na prvom mjestu i Izrael na četvrtom. O drugom mjestu će odlučiti direktan dvoboj Grčka - Latvija. Ako Latvijci tu uzmu bod, imati ćemo više bodova od obje ekipe. Ako uz to Latvija većom razlikom pobijedi Moldaviju, oni mogu biti drugoplasirani u grupi.
Voroš baš ne vjeruje da Latvija može izvući rezultat u Atini:
Grčka: 80%
Švicarska: 14%
Izrael: 5%
Latvija: 1%
Grupa 3:
U igri je 5 ekipa:
Slovačka, prva sa 19 bodova (+13) kojoj praktično treba bod za prvo mjesto. Samo ilustracije radi, največi broj bodova koje Slovačka može imati je 856. Dočekuje Slovence i ide u Poljsku.
Slovenija, druga sa 14 bodova (+9), ide u Slovačku i San Marino. Najveći broj bodova za njih je 666, manje nego što mi imamo sada. Za drugo mjesto im treba bod iz Slovačke i velika pobjeda u San Marinu za gol razliku.
Sjeverna Irska je treća sa 14 bodova (+4) i utakmicom više. Gostuje u Češkoj i mora pobijediti velikom razlikom i nadati se kiksu ostalih. Ako to bude ostvarila, biće plasirana iznad nas sa 875 bodova.
Češka, četvrta sa 12 bodova (+9) je favorit za drugo mjesto. Mora kod kuće pobijediti Poljsku i Sjevernu Irsku i nadati se da Slovenci neće iznenaditi Slovake. Sa dvije pobjede imati će 1012 bodova, više nego dovoljno.
Poljska, peta sa 11 bodova (+8) igra u Češkoj i dočekuje Slovačku. Ništa manje od 2 pobjede velikom razlikom nisu dovoljne, a njihov maksimalni broj bodova je 804.
U ovoj grupi je kiks Češke u jednoj od domaćih utakmica dovoljan za Sloveniju da osvoji drugo mjesto. Ako Češka pobijedi 2 puta, Sloveniji treba bod iz Slovačke i mnogo golova San Marinu, ili pobjeda u Slovačkoj.
Voroš kaže da će biti gusto:
Češka: 43%
Slovenija: 40%
Slovačka: 11%
Poljska: 5%
Sjeverna Irska: 1%
Grupa 4:
U ovoj grupi nije potrebna analiza, Rusija ili Njemačka će biti drugoplasirane i imaju mnogo više bodova od nas.
Grupa 6:
U grupi 6 imamo dva kandidata:
Hrvatska, druga sa 17 bodova (+5) mora pobijediti Kazakhstan i nadati se da Ukrajinci ne mogu pobijediti Engleze i Andoru. Ima mnogo više bodova od nas.
Ukrajina, treća sa 15 bodova (+8) mora pobijediti obje preostale utakmice. Najveći broj bodova koji mogu prikupiti je 857.
Voroš ne uzima u obzir da se Engleskoj ne igra:
Hrvatska 58%
Ukrajina 42%
Grupa 7:
Teoretski gledano, 5 ekipa ima šansu, ali pošto Litvanija i Rumunija moraju pobijediti 2 tekme i nadati se da Francuska ne uzme niti bod, njih ćemo isključiti iz analize. Za drugo mjesto, Austrija mora pobijediti u Francuskoj i nadati se da će i Farski Otoci tamo uzeti bod, tako da i oni otpadaju.
Srbija je prva sa 19 bodova (+10) i potrebna joj je jedna pobjeda protiv Rumunije ili u Litvaniji. Ako to ne uspiju i padnu na drugo mjesto, imati će manje bodova od nas.
Francuska je druga sa 15 bodova (+2) i potrebne su im dvije velike pobjede kod kuće protiv Austrije i Farskih Otoka, uz kiks Srbije za prvo mjesto. Treba im jedna pobjeda ili bod protiv Austrije da osiguraju drugo mjesto, i imaju mnogo više bodova od nas.
Voroš:
Francuska: 80%
Srbija: 20%
Grupa 8:
U grupi 8 je skoro sve poznato, ali teoretski, tri reprezentacije još mogu završiti na drugom mjestu.
Italija je prva sa 20 bodova (+10) i pobjeda protiv Kipra kod kuće im garantuje prvo mjesto.
Irska je druga sa 16 bodova (+4) i dočekuje Italiju i Crnu Goru. Jedna pobjeda je dovoljna za drugo mjesto. Samo u slučaju obje pobjede, Irska bi imala više bodova od nas.
Bugarska je treća sa 11 bodova (+3), gostuje na Kipru i igra kod kuće protiv Gruzije. U slučaju da Irska osvoji samo 1 bod, oni bi sa 2 pobjede skočili na drugo mjesto i iznad nas po broju poena.
Voroš:
Irska: 90%
Bugarska: 6%
Italija: 4%
Grupa 9:
Postoje još teoretske šanse da Irska ili Češka budu najgori drugoplasirani tim, ali su to neke nevjerovatne računice. Norveška je skoro pa sigurno otpala.
Dakle potrebno je da baraž izbore četiri reprezentacije sa manjim brojem bodova od nas. Naravno, mnogo više će se znati nakon prve ture utakmica preko vikenda, ali kako sad stvari stoje, gori od nas su:
1. Irska, koja ima skoro pa zacementirano drugo mjesto, i vjerovatno manji broj bodova od nas.
2. Drugoplasirani iz grupe 3, pod uslovom da to ne bude Češka. (Slovenija je najvjerovatnija alternativa)
3. Ako Grčka ne uspije savladati Latviju u subotu, imaće manji broj bodova od nas.
4. Ako Ukrajina iznenadi Englesku, imaće također manji broj bodova od nas.
Ako uzmemo Voroševe vjerovatnoće, uz malo matematike (kojom neću nikoga moriti) možemo doći do kombinovane vjerovatnoće od nekih 5%. Nije puno, ali je definitivno realna šansa da se nešto takvo desi.
Ovo bi bilo dovoljno da BiH bude jedan od 4 nosioca u baražu, i zaigra protiv jedne od navedene četiri reprezentacije. Naravno da ni one nisu loše (osim Slovenije), ali su mnogo lakše od alternativa.
P.S.
Voroš u ovom trenutku daje BiH 83% šanse da uđe u baraž, i 18% šanse da prođe baraž. Njegov algoritam ne uzima u obzir to da je žrijeb poludirigovan.
Wednesday, October 7, 2009
Wednesday, July 29, 2009
Par dodatnih stvari o košarci
Dok čekamo Denzu da debituje na svom blogu, imam još par da prokomentarišem kad je u pitanju košarka.
Kao prvo, U18 reprezentacija je iznenadila sviju pobijedivši svih pet utakmica u prvom krugu takmičenja. Najbolji pokazatelj statusa nađe košarke je citat trenera Velića "Napravili smo čudo". Jesmo li? U pitanju su pobjede od par poena razlike (najveća razlika je bila osam poena) protiv velesila Estonije, Mađarske, Danske, Norveške i Bjelorusije.
Da bi izborili plasman u 'A' diviziju potrebno se plasirati u finale. Od toga nas dijele prvo utakmice sa Švedskom i Poljskom, koje su bar na prvi pogled bolje od reprezentacija iz naše grupe. Jedna pobjeda bi najvjerovatnije bila dovoljna za plasman u polufinale, gdje nas po svoj prilici čekaju Crna Gora ili Engleska. Iako je trener izjavio da "nemamo imperativ", mislim da imamo šansu da napravimo dobar rezultat.
Najbolji igrači u našim redovima su Demić (14 poena - 5 skokova), Buza (12 poena - 8 skokova) i Gajić (11 poena - 5 skokova).
Seniorska reprezentacija je izgubila par pripremnih utakmica od Crne Gore, što nije iznenađujuće samo po sebi, međutim ono što me je nasmijalo je ovaj dio članka.
"Naša A nacionalna selekcija odigrala je na veoma visokom nivou prve dvije četvrtine susreta u kojima su bh. košarkaši kontrolisali i igru i rezultat. Međutim, u nastavku je došlo do pada u igri, što su izabranici selektora Crne Gore Duška Vujoševića uspjeli iskoristiti, te na kraju zabilježiti pobjedu sa pet poena razlike."
Šta možemo uraditi da stanemo u kraj jadima treće četvrtine? Treba li na poluvremenu zavezati Mensu za konstrukciju koša? Možda dovesti Ćiru da održi motivacijski govor umjesto njega? "Fine, oni vama nifta ne mogu! Oni ne bi mogli pogoditi kof da je on veličine igralifta! Vi morate biti galvanizirani i ostvariti trijumf!"
Ne mogu da vjerujem da svi Mensini timovi padaju u trećoj četvrtini u 90% utakmica. Možda se u Siriji ne igra treća četvrtina? Imam osjećaj da će ove kvalifikacije biti jako zanimljive. Ako ništa, možda će Varda uzeti nekoliko skokova i tako pokriti jednu od najvećih boljki ove reprezentacije.
Kao prvo, U18 reprezentacija je iznenadila sviju pobijedivši svih pet utakmica u prvom krugu takmičenja. Najbolji pokazatelj statusa nađe košarke je citat trenera Velića "Napravili smo čudo". Jesmo li? U pitanju su pobjede od par poena razlike (najveća razlika je bila osam poena) protiv velesila Estonije, Mađarske, Danske, Norveške i Bjelorusije.
Da bi izborili plasman u 'A' diviziju potrebno se plasirati u finale. Od toga nas dijele prvo utakmice sa Švedskom i Poljskom, koje su bar na prvi pogled bolje od reprezentacija iz naše grupe. Jedna pobjeda bi najvjerovatnije bila dovoljna za plasman u polufinale, gdje nas po svoj prilici čekaju Crna Gora ili Engleska. Iako je trener izjavio da "nemamo imperativ", mislim da imamo šansu da napravimo dobar rezultat.
Najbolji igrači u našim redovima su Demić (14 poena - 5 skokova), Buza (12 poena - 8 skokova) i Gajić (11 poena - 5 skokova).
Seniorska reprezentacija je izgubila par pripremnih utakmica od Crne Gore, što nije iznenađujuće samo po sebi, međutim ono što me je nasmijalo je ovaj dio članka.
"Naša A nacionalna selekcija odigrala je na veoma visokom nivou prve dvije četvrtine susreta u kojima su bh. košarkaši kontrolisali i igru i rezultat. Međutim, u nastavku je došlo do pada u igri, što su izabranici selektora Crne Gore Duška Vujoševića uspjeli iskoristiti, te na kraju zabilježiti pobjedu sa pet poena razlike."
Šta možemo uraditi da stanemo u kraj jadima treće četvrtine? Treba li na poluvremenu zavezati Mensu za konstrukciju koša? Možda dovesti Ćiru da održi motivacijski govor umjesto njega? "Fine, oni vama nifta ne mogu! Oni ne bi mogli pogoditi kof da je on veličine igralifta! Vi morate biti galvanizirani i ostvariti trijumf!"
Ne mogu da vjerujem da svi Mensini timovi padaju u trećoj četvrtini u 90% utakmica. Možda se u Siriji ne igra treća četvrtina? Imam osjećaj da će ove kvalifikacije biti jako zanimljive. Ako ništa, možda će Varda uzeti nekoliko skokova i tako pokriti jednu od najvećih boljki ove reprezentacije.
Wednesday, July 22, 2009
Smrt košarkaške reprezentacije
Kao prvo želim zahvaliti Denzi koji me je zamolio da otpočnem ovaj njegov blog. Razmišljao sam o potencijalnim temama, kojih nema baš puno, s obzirom da fudbalska reprezentacija neće igrati uskoro a većina sportskih liga je na ljetnom odmoru. Izuzetak je baseball, ali to je tema jednog drugog posta.
Ono što jeste aktuelno je košarkaška reprezentacija, ili ono što je ostalo od nje. Kao što svi znamo, nakon pet uzastopnih plasmana na Eurobasket od 1997 do 2005, propustili smo dva uzastopna takmičenja, i sve su prilike da ćemo i Eurobasket 2009 gledati bez naše reprezentacije.
U čemu je razlika između reprezentacije koja je igrala u periodu 1997 - 2005 i reprezentacije koja nas predstavlja zadnje četiri godine? Odgovor je 'ne mnogo toga'. U prvom periodu nosioci igre su bili Marković ('97-'01), Firić ('93-'01), Mršić ('01-'05), Mujezinović ('97-'03), Hukić ('99-'05), Ovčina ('97-'05) i nezaboravni Lerić koji je igrao na svih pet prvenstava iako nikad nije pokazao niti jednu vještinu koja se može asocirati sa košarkom.
U novoj generaciji igraju mlade nade kao što su Gordić, Đedović, Teletović i Kikanović, i "veterani" Ikonić, Opačak, Bajramović, Hukić, Jazvin i Varda.
Surova istina je da ako izuzmemo Nenu, koji je usprkos osrednjoj klupskoj karijeri bio jedan od najboljih evropskih reprezentativnih košarkaša, nema mnogo razlike između dvije generacije. Koliko god mi kritikovali prvaka Sirije, Sabit Hadžić nije mnogo bolji trener od njega. Gordić nije ništa gori od Bećiragića, Terzića i Mirkovića. Đedović je vjerovatno već na nivou Firića, a svi se nadamo da će još mnogo napredovati. Teletović igra petorku u jednom od najboljih timova Evrope, a prednja linija sigurno ne zaostaje u odnosu na Mujezinovića, Lerića i Alihodžića.
Još jedan popularan izgovor je nedostatak novca. Svi znamo da je košarkaški savez u velikim dugovima, međutim to nije nova pojava, tako da je možemo zanemariti kad je u pitanju poređenje dvije generacije. Jedna zanimljivost je količina kritika koja je upućena prema nogometnom savezu, dok nigdje nisam vidio da se kritikuje košarkaški savez, koji nije u stanju obezbjediti najosnovnije uslove za razvoj košarke u državi.
Glavni razlog relativnog pada naše reprezentacije nije u nedostatku talenta u našoj reprezentaciji, već u razvoju košarke u zemljama u kojim je košarka sedmi nacionalni sport, kao što su Velika Britanija i Portugal, te u zemljama Istočne Evrope koje nikad nisu bile košarkaške sile.
Kada su izvučene grupe u baražu prošle godine, mislio sam da ćemo zasigurno osvojiti prvo mjesto ispred Portugala i Belgije, i onda izgubiti od jake Francuske. Međutim, nakon svih otkaza nemam neko povjerenje da petorka Gordić - Đedović - Opačak - Bajramović - Varda može biti prva čak i u ovoj našoj grupi.
Što se tiče budućnosti, dovoljno je pogledati rezultate U20, U18 i U16 prvenstava. Podaci sa FibaEurope.com idu nazad do 2004, tako da možemo vidjeti šta su naše mlade nade napravile u tom periodu.
2004. godine je U16 reprezentacija u kojoj su igrali Gordić i Kikanović bila druga od devet timova u grupi, iza Ukrajine koja je prvim mjestom prešla u A diviziju. Slijedeće godine je sistem takmičenja bio malo drugačiji, a reprezentacija predvođena Đedovićem je opet bila nadomak prelaska u A diviziju. Međutim, poražena je u polufinalu od Portugala i zauzela je četvrto mjesto nakon dodatnog poraza od Gruzije. 2006 smo u prvoj grupi imali sve 3 pobjede, da bi u drugoj grupi izgubili od Austrije, Poljske i Bugarske. Na kraju smo bili peti, a najbolji (jedini?) igrač je bio Đedović. Naredne godine smo bili drugi u prvoj grupi, a u drugoj izgubili od Engleske, Švedske i Crne Gore, te opet izborili peto mjesto. Prošle godine smo bili domaćini takmičenja, međutim Đedović je izgubio pravo nastupa što nas je ostavilo bez najboljeg igrača. U prvoj grupnoj fazi smo bili drugi iza Crne Gore, da bi porazima od Njemačke i Bjelorusije ostali samo na sedmom mjestu. Idućeg mjeseca ćemo u Portugalu ponovno probati preći tu magičnu drugu grupu. Gledajući ove rezultate možemo sa žaljenjem konstatovati da ako postoji trend, onda je to nagore.
2005 je U18 reprezentacija pobijedila sve 3 utakmice u prvoj grupi, da bi u drugoj grupi izgubila od Ukrajine i Austrije, da bi onda napravili nepojmljivo i izgubili od Islanda. Na kraju su završili na osmom mjestu. Naredne godine su se naši oprostili od takmičenja u prvoj grupi porazima od Mađarske i Rumunije, te su završili na devetom mjestu. U 2007. smo prošli prvu grupu iza Ukrajine, ali smo se porazom od Crne Gore oprostili od polufinala, i završili na sedmom mjestu. Prošle godine je uslijedila totalna katastrofa. Porazi od Švedske i Švicarske (Bože dragi) su nas izbacili iz prve grupe, dok su nas dodatni porazi srozali na 15. mjesto. Imamo šansu da popravimo dojam kao domaćini ove godine, na prvenstvu koje počinje sutra!
U20 reprezentacija nikada nije nastupala na evropskim prvenstvima A i B divizije. Ne znam koji je razlog ovome, ali pretpostavljam da nemamo para za U20 reprezentaciju. Toliko o košarci u našoj državi.
Ono što jeste aktuelno je košarkaška reprezentacija, ili ono što je ostalo od nje. Kao što svi znamo, nakon pet uzastopnih plasmana na Eurobasket od 1997 do 2005, propustili smo dva uzastopna takmičenja, i sve su prilike da ćemo i Eurobasket 2009 gledati bez naše reprezentacije.
U čemu je razlika između reprezentacije koja je igrala u periodu 1997 - 2005 i reprezentacije koja nas predstavlja zadnje četiri godine? Odgovor je 'ne mnogo toga'. U prvom periodu nosioci igre su bili Marković ('97-'01), Firić ('93-'01), Mršić ('01-'05), Mujezinović ('97-'03), Hukić ('99-'05), Ovčina ('97-'05) i nezaboravni Lerić koji je igrao na svih pet prvenstava iako nikad nije pokazao niti jednu vještinu koja se može asocirati sa košarkom.
U novoj generaciji igraju mlade nade kao što su Gordić, Đedović, Teletović i Kikanović, i "veterani" Ikonić, Opačak, Bajramović, Hukić, Jazvin i Varda.
Surova istina je da ako izuzmemo Nenu, koji je usprkos osrednjoj klupskoj karijeri bio jedan od najboljih evropskih reprezentativnih košarkaša, nema mnogo razlike između dvije generacije. Koliko god mi kritikovali prvaka Sirije, Sabit Hadžić nije mnogo bolji trener od njega. Gordić nije ništa gori od Bećiragića, Terzića i Mirkovića. Đedović je vjerovatno već na nivou Firića, a svi se nadamo da će još mnogo napredovati. Teletović igra petorku u jednom od najboljih timova Evrope, a prednja linija sigurno ne zaostaje u odnosu na Mujezinovića, Lerića i Alihodžića.
Još jedan popularan izgovor je nedostatak novca. Svi znamo da je košarkaški savez u velikim dugovima, međutim to nije nova pojava, tako da je možemo zanemariti kad je u pitanju poređenje dvije generacije. Jedna zanimljivost je količina kritika koja je upućena prema nogometnom savezu, dok nigdje nisam vidio da se kritikuje košarkaški savez, koji nije u stanju obezbjediti najosnovnije uslove za razvoj košarke u državi.
Glavni razlog relativnog pada naše reprezentacije nije u nedostatku talenta u našoj reprezentaciji, već u razvoju košarke u zemljama u kojim je košarka sedmi nacionalni sport, kao što su Velika Britanija i Portugal, te u zemljama Istočne Evrope koje nikad nisu bile košarkaške sile.
Kada su izvučene grupe u baražu prošle godine, mislio sam da ćemo zasigurno osvojiti prvo mjesto ispred Portugala i Belgije, i onda izgubiti od jake Francuske. Međutim, nakon svih otkaza nemam neko povjerenje da petorka Gordić - Đedović - Opačak - Bajramović - Varda može biti prva čak i u ovoj našoj grupi.
Što se tiče budućnosti, dovoljno je pogledati rezultate U20, U18 i U16 prvenstava. Podaci sa FibaEurope.com idu nazad do 2004, tako da možemo vidjeti šta su naše mlade nade napravile u tom periodu.
2004. godine je U16 reprezentacija u kojoj su igrali Gordić i Kikanović bila druga od devet timova u grupi, iza Ukrajine koja je prvim mjestom prešla u A diviziju. Slijedeće godine je sistem takmičenja bio malo drugačiji, a reprezentacija predvođena Đedovićem je opet bila nadomak prelaska u A diviziju. Međutim, poražena je u polufinalu od Portugala i zauzela je četvrto mjesto nakon dodatnog poraza od Gruzije. 2006 smo u prvoj grupi imali sve 3 pobjede, da bi u drugoj grupi izgubili od Austrije, Poljske i Bugarske. Na kraju smo bili peti, a najbolji (jedini?) igrač je bio Đedović. Naredne godine smo bili drugi u prvoj grupi, a u drugoj izgubili od Engleske, Švedske i Crne Gore, te opet izborili peto mjesto. Prošle godine smo bili domaćini takmičenja, međutim Đedović je izgubio pravo nastupa što nas je ostavilo bez najboljeg igrača. U prvoj grupnoj fazi smo bili drugi iza Crne Gore, da bi porazima od Njemačke i Bjelorusije ostali samo na sedmom mjestu. Idućeg mjeseca ćemo u Portugalu ponovno probati preći tu magičnu drugu grupu. Gledajući ove rezultate možemo sa žaljenjem konstatovati da ako postoji trend, onda je to nagore.
2005 je U18 reprezentacija pobijedila sve 3 utakmice u prvoj grupi, da bi u drugoj grupi izgubila od Ukrajine i Austrije, da bi onda napravili nepojmljivo i izgubili od Islanda. Na kraju su završili na osmom mjestu. Naredne godine su se naši oprostili od takmičenja u prvoj grupi porazima od Mađarske i Rumunije, te su završili na devetom mjestu. U 2007. smo prošli prvu grupu iza Ukrajine, ali smo se porazom od Crne Gore oprostili od polufinala, i završili na sedmom mjestu. Prošle godine je uslijedila totalna katastrofa. Porazi od Švedske i Švicarske (Bože dragi) su nas izbacili iz prve grupe, dok su nas dodatni porazi srozali na 15. mjesto. Imamo šansu da popravimo dojam kao domaćini ove godine, na prvenstvu koje počinje sutra!
U20 reprezentacija nikada nije nastupala na evropskim prvenstvima A i B divizije. Ne znam koji je razlog ovome, ali pretpostavljam da nemamo para za U20 reprezentaciju. Toliko o košarci u našoj državi.
Subscribe to:
Posts (Atom)